• Slide 1
  • Slide 2
  • Slide 3

logo 2 PKHVG copy

Događanja u Klubu!

Sastanci kluba: 
Utorkom od 19:00 - 20:00
 
Stigle članske markice za 2019.
Učlanjenje: svaki utorak od 19-20 sati u prostorijama Kluba.
 
Visokogorska oprema za posudbu članovima: OVDJE
 
Izvještaj s Korzike ...
DSCN6093
Od 23.06. - 01.07.2018. bili smo na Korzici, planinarili smo i obilazili znamenitosti otoka ... kako nam je bilo pogledajte u foto galerijama Monte Cinto 2720m OVDJE,
Paglia Orbia 2525mOVDJE,
trekking po GR20stazi OVDJE,
posjet Pisi, Bastiji, Corte, Piani i Ajaccio OVDJE.
 
Izvještaj s Kube ...
Kuba izvjestajfoto arhiva
od 27.04.-05.05.2018. bili smo na Kubi, posjetili smo brojne gradove i destinacije, upoznali se sa kulturom Kubanaca ... kako nam je bilo pogledajte u foto galeriji OVDJE, a zanimljivi izvještaj možete pročitati OVDJE.
 
Damavand 5671m
Damavand izvjestaj 1
Zastava Kluba na krovu Bliskog istoka ... izvještaj možete pročitati OVDJE, a fotogalerija OVDJE!

Najava putovanja ...

Kontaktirajte nas...

Horizont VG
Horizont VG
Matije Slatinskog 4
Velika Gorica, HR 10410
Hrvatska
Mobile: +385 91 5064411
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
www.horizontvg.hr
vCard

Brojač posjeta

1003919

15. - 16.07.2017. Austria: Ankogel 3252m

 

Ein Dreitausender ist ein Dreitausender


Ovaj put cilj nas osam kompaktnih planinara je Ankogel, treći po veličini vrh Ankogelgrupe. Užasno sam se zaželjela Alpa i već u petak navečer pri pakiranju sam dobila pravu tremu.  Sama sebi unaprijed stvaram sliku nepreglednih grandioznih horizonata i ledenih vrhova prekrivenih snijegom.


Ankogel gruppe, Glocknergruppe, Schobergruppe, Kreuzeckgruppe, Granatspitzgruppe, Venedigergruppe, Villgratner Bergen i Rieserfernergruppe su velike podgrupe alpskih lanaca u sklopu Nacionalnog parka Hohen Tauern. Hohe Tauern, koji  bi značio u slobodnom prijevodu „Zahtjevni  visoki prijelazi“  interesantne su i s pozicije etimologije. Naime, postoji  pretpostavka da riječ Tauern ima slavenske korijene i da je to jedini planinski masiv u Koruškoj koji je zadržao u neprekidnoj tradiciji svoje predslavensko ime. A najveći  vrh i kraljica Ankogel grupe je Hochalmspitze 3.360 m (Tauernkönigin) za koju se veže interesantna legenda koju ostavljam za sami kraj ove priče.


Sad se vraćam doživljajima s ovog uspona prisjećajući se ekstremnih vrućina u Zagrebu. Laganije odjeveni, uživajući udobnu vožnju, približavamo se skijaškom mjestašcu Mallnitz, odakle se uspinjemo do doma Hannoverhaus na 2.566 m. Većina se već presvukla po izlasku iz kombija. Podijelili smo se po željama, tako da četvoro ide svojim vlastitim nogama, a četvoro koristi blagodati žičare i gondole koja nas uspinje nekih 1.300 metara do samog doma.

Gore nas čeka iznenađenje. Lijepo puše planinski vjetar raznoseći snježne pahulje oko naših glava, a bijeli snježni tepih nas spremno dočekuje na ulazu u dom. Istovremeno, dok sam bez izgovorene riječi, sama sebi u glavi, ponavljala: „Radujem se ko malo dijete, radujem se ko malo dijete…!“ ushićeno je to isto uzviknuo i netko iz ekipe. Ushićenje je bilo i samim novim domom, novoizgrađenim 2014. koji bi zadovoljio svojim komforom, ljepotom i potrebe najrazmaženijih. Doduše, s vremenom ushićenje je, samo malo i samo na trenutak, splasnulo, zbog inovativnog način naplate usluga tzv. metodom  „tranširanja“. Ali, to ne zaslužuje dalje komentare jer smo se veselo družili uz večeru, poneki wisky, pivo i lijepo spavali u novim sobama s prirodnim mirisom smreka i borova koji je isparavao iz sobnog  interijera.


Ujutro u sedam, nakon dobrog doručka, krećemo oboružani punom visokogorskom zimskom opremom u pohod na Ankogel. O težini, opasnosti i zahtjevnosti uspona govori sam naslov ove priče.

Ostatak je gušt, emocija, fascinacija. Ispočetka, prije nego dopremo do vertikale Ankogela, hodamo poprečno, presijecajući djetinjasti razigrane potočiće, gazeći i umiljate i zločeste ledenjake.  

A sve u svemu „četvoronoške“ savladavati ogromne stijene na vertikali, držeći cepin u jednoj ruci, na putanji visine od nekih  2.700 do 3.200  nije šala, ali ni šala mala. To pogotovo znaju oni koji su potražili puno teži alternativni divlji put u jednoj dionici uspona.


Ipak, sve se to isplatilo na vrhu! Sam je po sebi užitak božični ugođaj izraslog snježnog inja po križu i okolnim stijenama. Fale svijeće, borić i kuglice na njemu. A nedostatak ostalog pogleda zbog magle nije nam toliko falio jer smo svoj pogled zalijepili u ljepotu blizine.

Pak pri silasku je bilo skoro teže zbog zaleđenog skliskog terena i zbog slikovite doline u podnožju, koja mi je, izranjajući iz magle, odvraćala pogled. Samo na trenutak sam izgubila koncentraciju sjetivši se legende koja je vezana uz jednu takvu dolinu, koja je sad pod ledenjakom, a koju sa svih strana okružuju ankogelski vrhovi i najveći od njih Hochalmspitze (3.360) za koji se i veže legenda „Übergossene Alm“.

Prema legendi, na podnožju su bujne livade, tepisi trave do  koljena gdje pasu velika krda stoke. Tone mlijeka, sira, mesa omogućilo je dobar život i bogatstvo koje se gomilalo i gomilalo, gomilalo…. Ljudi su postajali bahati, arogantni, raskalašeni, škrti. Pozlaćivali su rogove bikova, a kravama radili zvona od srebra. Kupali se u mlijeku, pili vrhunska vina iz Salzburških podruma. Za zabavu gađali kuglicama maslaca. No, kad umorni klonuli gladni putnik dođe i pita za sklonište oni su ga mlatili i tjerali grubim riječima:“ Idi đavle ne treba nam nepozvani gost!“

Ali drugi đavao s tamnim rogovima, zbog njihovog svetogrđa, digao je strašnu oluju, bacio crne oblake, zapalio munje i gromove, prekrio dolinu vrtlogom snijega i leda. Opaki ljudi, uplašeni do smrti, su uzalud pokušavali pobjeći, ali se nitko nije spasio. U više slojeva ih je zameo strašni led i mećava. Oni najviše zli su okamenjeni!

Sretan Kili ekipo!

SA